{"id":20501,"date":"2024-06-04T21:33:14","date_gmt":"2024-06-04T21:33:14","guid":{"rendered":"https:\/\/zupadobretici.ba\/?p=20501"},"modified":"2024-06-04T22:02:51","modified_gmt":"2024-06-04T22:02:51","slug":"sv-anto-padovanski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/sv-anto-padovanski\/","title":{"rendered":"SV. ANTO PADOVANSKI"},"content":{"rendered":"

Rani \u017eivot<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Anto Padovanski rodio se 1195.<\/a> godine u Lisabonu<\/a>, glavnom gradu Portugala<\/a>. Krsno<\/a> mu je ime bilo Fernando Martins de Bulh\u00f5es ili Fernando Martim de Bulh\u00f5es e Taveira Azevedo (ovisno o izvorima). Ostaviv\u0161i svijet<\/a> i stupiv\u0161i u red sv. Franje<\/a>, dobio je ime Antun, a jer je umro u talijanskom<\/a> gradu Padovi i tu po\u010divaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski. U rodnom Portugalu<\/a> je \u0161tovan kao Santo Ant\u00f3nio de Lisboa<\/em> (sv. Antonio Lisabonski).<\/p>\n\n\n\n

Njegovi roditelji, otac Martin i majka Marija, bili su plemi\u0107kog roda, no kako su bili pravi bogobojazni kr\u0161\u0107ani, vi\u0161e su cijenili krijepost nego plemstvo. Krijepost su nastojali svome sinu ucijepiti u srce<\/a> revnije nego i\u0161ta drugo. Mladi Ferdinand u ranoj svojoj mladosti u\u010dio se znanju i pobo\u017enom \u017eivotu u sve\u0107enika<\/a> stolne lisabonske crkve. Ve\u0107 u petnaestoj godini odlu\u010dio je posvetiti se Bogu, pa stupi u samostan Augustinaca kraj Lisabona. Budu\u0107i da radi \u010destih posjeta rodbine nije mogao na\u0107i pravi mir<\/a> i u miru Boga<\/a> svoga, kako je \u017eelio, premjeste ga na njegovu molbu u Koimbru<\/a> u samostan sv. Kri\u017ea istih redovnika. Koliko je god nastojao svim marom, da \u0161to vi\u0161e znanja ste\u010de iz knjiga sv. Pisma<\/a> i crkvenih Otaca, toliko je opet svom du\u0161om bio prionuo uz usrdnu molitvu i samozataju. Nakon osam godina svoga boravka u Koimbri zaredi\u0161e ga za sve\u0107enika.<\/p>\n\n\n\n

Redovni\u0161tvo<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Don Pedro, infant portugalski, donese u Koimbru ostatke petorice misionara iz reda sv. Franje<\/a>, sv. Bernarda<\/a> i njegovih drugova, koji su po\u010detkom godine 1220.<\/a> poginuli mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u u Maroku<\/a>. Ugledav\u0161i ove sv. ostatke usplamti \u017eeljom, da postane redovnikom sv. Franje te da i on prolije svoju krv i podnese mu\u010deni\u010dku smrt za vjeru. Ve\u0107 u ljetu 1220.<\/a> godine stupio je u samostan Manje bra\u0107e u Olivares<\/a> kod Koimbre. Iz po\u0161tovanja spram sv. Anti pustinjaka<\/a>, komu je tamo\u0161nja kapelica bila posve\u0107ena, uzeo je ime Anto. U poniznosti i jednostavnosti srca otpo\u010deo je svoj novicijat<\/a>, a uz to je bri\u017eljivo krio svoju u\u010denost. Kako si je uzeo za uzor sv. Antu pustinjaka, obavljao je uz svoje molitve i pokorni\u010dka djela.<\/p>\n\n\n\n

U to opet usplamti \u017eeljom, da ode k nevjernicima i da im navije\u0161ta sv. vjeru. Kle\u010de\u0107i molio je svoje glavare, neka ga puste k Maurima<\/a> u Afriku<\/a>, da im pripovijeda. U prosincu<\/a> 1220.<\/a> god. dobije dozvolu od svoga provincijala.Odmah po\u0161to je stao na afri\u010dku obalu i po\u010deo propovijedati, obolio je te je morao natrag u \u0160panjolsku<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Odlazak u Italiju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

La\u0111u, na kojoj je htio natrag, odneso\u0161e vjetrovi drugim putem te la\u0111a<\/a> stade na sicilijanskoj<\/a> obali kod grada Mesine<\/a>. Groznica kroz \u010detiri mjeseca i silni napori na uzburkanom moru posvema oslabi\u0161e sv. Antu, ali po malo se oporavljao kod svoje bra\u0107e; osobito ga veselila nada, da \u0107e oko Duhova<\/a> 1221.<\/a> god. vidjeti svog duhovnog oca sv. Franju u Assisu<\/a>, kamo je ovaj svetac sazvao skup\u0161tinu svojih sinova franjevaca. Iza Uskrsa<\/a> krenuo je sv. Anto na put iz Mesine u Assis.<\/p>\n\n\n\n

Tom zgodom puno je razgovarao sa sv. Franjom. Ovi razgovori napuni\u0161e ga utjehom i pouzdanjem; osobito ga se dojmila jednostavnost i usrdna ljubav<\/a> spram Boga<\/a> u sv. Franje. S toga odlu\u010di ostati u Italiji<\/a> i ne vra\u0107ati se u \u0160panjolsku. Radi dugotrajne bolesti<\/a> i naporna puta izgledao je veoma slabo; na skup\u0161tini ni\u010dim nije pokazao svoje naobrazbe; tako su ga dr\u017eali i bole\u017eljivim i neukim. Zaludu je molio razne glavare samostana, neka ga prime makar na najni\u017ee poslove. Napokon se sa\u017eali brat Gracijan, provincijal u Romagni<\/a>, te pristupi sv. Anti i zapita ga, je li sve\u0107enik<\/a>. Svetac odvrati da jest; na to ga uze k sebi i postavi u samostan<\/a> Montepaolo, neka ondje \u0161estorici bra\u0107e laika<\/a> \u010dita sv. misu<\/a>. Tu je ostao devet mjeseci u strogoj pokori, a vazda je krio i svoje znanje i Bo\u017eja nadahnu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

U to se sastado\u0161e franjevci sa sli\u010dnim mladim redovnicima dominikancima<\/a> u samostanu Forli blizu Montepaolo. Gvardijan<\/a> naredi sv. Anti neka otvori govorom skup\u0161tinu. On ponizno poslu\u0161a nalog, uspe se i govori tako rje\u010dito i u\u010deno, da se svi zadivi\u0161e. Bio je tu i provincijal<\/a>, pa kad upozna u svecu divne sposobnosti, u\u010denost i poniznost<\/a>, imenuje ga propovjednikom u Romagni. Do\u010duo to i sv. Franjo radovao se i po\u010deo cijeniti sv. Antu tako, te mu dao punomo\u0107, da po \u010ditavoj Italiji propovijeda. A i bio je sv. Anto stvoren za propovjednika. Uz dostojanstvenu i ugodnu vanj\u0161tinu, uz jak i mio glas dao mu Bog<\/a> izvrsnu pamet; naukom i molitvom tako je bio prodro u sv. Pismo, da je pravi smisao sv. knjiga lako i sna\u017eno razvijao. Samim svojim \u017eivotom \u017eivio je Evan\u0111elje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

U ono doba \u0161irila se krivovjerno manihejstvo pod raznim imenima Valdenga, Albigenza, Patarena, Katara. Svetu i odu\u0161evljenu rije\u010d svetog Ante pratio je Gospodin izvanrednim znakovima, rijetkim \u010dudesima. Sjeverna Italija i ju\u017ena Francuska<\/a> bile su polje djelovanja sve\u010deva. Na tisu\u0107e bi se zgrnulo oko njegove propovjedaonice, tako te je \u010desto pod vedrim nebom navije\u0161tao rije\u010d Bo\u017eju. Bezbroj ih je obratio \u0161to u propovijedi, \u0161to u ispovijedaonici<\/a>, \u0161to u razgovoru.<\/p>\n\n\n\n

Krajem 1222.<\/a> god. posla ga sv. Franjo u Verceli<\/a>, da tamo kod slavnog opata Tome u\u010di misti\u010dno bogoslovlje. Iza pet mjeseci pozva ga isti svetac u Bolognu<\/a> kao u\u010ditelja bogoslovije; tako je prvi u\u010ditelj bogoslovije iz reda sv. Franje ba\u0161 sv. Anto. U istoj slu\u017ebi bi poslan 1224.<\/a> god. u Montpellier<\/a>. Tu napisa svoje govore o poslanicima 278 na broju. Kasnije je djelovao protiv krivovjeraca u Tulsi, u Puyu kao gvardijan, u Limogesu kao \u010duvar provincije za ju\u017enu Francusku, svuda predavaju\u0107i bogosloviju i propovijedaju\u0107i evan\u0111elje.<\/p>\n\n\n\n

4. listopada<\/a> 1226.<\/a> god. umire sv. Franjo. Na Duhove sljede\u0107e godine bi sazvana op\u0107a skup\u0161tina franjevaca<\/a>, da izaberu vrhovnoga glavara. Na njoj je bio i sv. Anto. Red je tada dobio vrsnoga glavara Ivana Parentija, a sv. Anto u svojoj 32. godini postade provincijalom pro\u0161irene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji; povjerene krajeve revno je obilazio, u njima \u017earko propovijedao, \u010duda tvorio i red pro\u0161irio. Postoji predaja da je Trst<\/a> i neke druge istarske gradove pohodio sv. Anto Padovanski, koji je 1229.<\/a> godine kao lombardski<\/a> provincijal pro\u0161ao ovuda osnivaju\u0107i samostane<\/a>. Predaja ka\u017ee da je na putu u Goricu<\/a> skrenuo u Trst, a mo\u017eda i u neke druge gradi\u0107e na zapadnoj obali Istre<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

God. 1230.<\/a> bi opet sazvana op\u0107a skup\u0161tina svih franjevaca, da se posavjetuju o obavezi nekih pravila reda sv. Franje. Odlu\u010deno je da se po\u0161alje izaslanstvo papi<\/a> Grguru IX.<\/a> Papa Grgur IX. odredi tri mjeseca do odluke. Kako je i sv. Anto bio odabran za to izaslanstvo, ostade u Rimu \u010detiri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n

Smrt<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mjeseca studenog<\/a> 1230.<\/a> god., kada se stvar rije\u0161ila, vrati se sv. Anto iz Rima<\/a> s blagoslovom sv. Oca u svoj omiljeni grad Padovu, da nastavi svoj apostolski rad.<\/p>\n\n\n\n

Ali ve\u0107 13. lipnja<\/a> 1231.<\/a> svr\u0161i on svoj blagoslovni rad. Umire u Arcelli<\/a> kod Padove u svojoj 36. godini. Bra\u0107a njegova pokopa\u0161e ga na njegovu \u017eelju u padovanskoj crkvi svete Marije Ve\u0107e. Ve\u0107 u svibnju 1232.<\/a> godine uvrsti ga papa Grgur IX.<\/a> u Svece. Redovnici sv. Franje odmah po\u010de\u0161e pripreme oko gradnje crkve u Padovi<\/a> na \u010dast sv. Anti Padovanskom. Crkva<\/a> se dogradi 1263.<\/a> godine; u travnju iste godine bude posve\u0107ena i u nju mo\u0107i sv. Ante prenesene. Ovu je sve\u010danost uzveli\u010dao svojom prisutno\u0161\u0107u tadanji general reda sv. Bonaventura<\/a>. Ovaj dade otvoriti lijes sv. Ante i svi se zadivi\u0161e, kada su vidjeli istrulo tijelo samo jezik<\/a> cijel i rumen, kako je ostao sve do dana dana\u0161njega.<\/p>\n\n\n\n

Nova saznanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

God. 1981. provedena su znanstvena ispitivanja posmrtnih ostataka u sklopu postupka potvrde njihove autenti\u010dnosti, pri \u010demu su provedena antropometrijska mjerenja, popis kostiju<\/a>, patolo\u0161ko<\/a>–anatomska<\/a>, mikrobiolo\u0161ka<\/a> i radiolo\u0161ka<\/a> ispitivanja. Antropometrijom je utvr\u0111eno da je sv. Anto Padovanski bio tamnokos, tamnih obrva, izdu\u017eenog i uskog lica<\/a>, upalih o\u010diju<\/a>, a na temelju duga\u010dkih ruku<\/a> i visine od oko 170 cm utvr\u0111ena je pripadnost atlantomediteranskom tipu osobe. Potvr\u0111ena je pripadnost lubanje<\/a> (prona\u0111ene 1330. bez donje \u010deljusti<\/a>), donje \u010deljusti i kosti trupa ostatku kostura<\/a> i sukladnost njihovih zglobnih<\/a> povr\u0161ina. Ispitivanjem zubala i drugih organskih sustava utvr\u0111eno je da je preminuo u dobi izme\u0111u 35 i 40 godina, a unato\u010d tragovima karijesa<\/a> i pokazateljima mogu\u0107eg razvoja temporomandibularne artroze (koja je, zajedno s jakim otiscima \u017eva\u010dnih mi\u0161i\u0107a na \u010deljusnim kostima medicinska potvrda Antnih govorni\u010dkih sposobnosti<\/a>[3]<\/a><\/sup>), stomatolo\u0161ko-radiolo\u0161kim ispitivanjima zaklju\u010deno je kako je, s obzirom na okolnosti, zubalo u trenutku smrti bilo u izvrsnom stanju. Tako\u0111er, potvr\u0111eni su i zapisi prema kojima je svetac bolovao od hidropsije, pretpostavlja se zbog izgladnjivanja ili neredovite prehrane.<\/p>\n\n\n\n

\u010cudotvorac<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Malo je svetaca u katoli\u010dkoj Crkvi, po kojima je Bog<\/a> tvorio tolika i tako izvanredna \u010duda kao \u0161to je tvorio po sv. Anti i na njegov zagovor. Sv. Anto pro\u017eivio je svoju mladost u Portugalu<\/a> i nije se bavio u\u010denjem jezika. Ipak je u svojim propovijedima tako lijepo govorio talijanski i francuski te se \u010dinilo, da je te jezike u\u010dio od mladosti<\/a>. Jedna gospo\u0111a jednom je \u017eeljela slu\u0161ati propovijedi sv. Ante, ali joj to nije dozvolio njen suprug. Ona je oti\u0161la na gornji kat na prozor<\/a> i tu je posve jasno \u010dula propovijed, iako je sv. Anto propovijedao cijeli sat daleko. Kad je to kazala svome mu\u017eu i on se svojim u\u0161ima o tome osvjedo\u010dio, obrati se i rado je slu\u0161ao rije\u010d Bo\u017eju.<\/p>\n\n\n\n

Druga jedna gospo\u0111a htjede na svaki na\u010din slu\u0161ati propovijed sv. Ante i ostavi svoje dijete<\/a> samo kod ku\u0107e. Dijete kao dijete upade u kotao pun vrele vode. Kad se vratila ku\u0107i na\u0111e dijete u vreloj vodi, gdje se igra. O\u010dito je sam Bog<\/a> po svome ugodniku o\u010duvao dijete o sigurne smrti.<\/p>\n\n\n\n

Opet druga gospo\u0111a vrativ\u0161i se s propovijedi<\/a> sve\u010deve na\u0111e u kolijevki mrtvo dijete. Odmah otr\u010di k svecu i zavapi za pomo\u0107. Sv. Ante re\u010de joj gospodinove rije\u010di iz sv. Evan\u0111elja: Idi, sin tvoj \u017eivi. I doista na\u0111e kod ku\u0107e dijete, kako se sa svojim prijateljima igra. Iza jedne propovijedi svetog Ante tako se pokajao jedan grje\u0161nik da je stao glasno plakati. Ode sv. Ante, da se ispovijedi, ali ne mo\u017ee od suza. Kad to vidje svetac, re\u010de mu, neka ode, napi\u0161e svoje grijehe i njemu ih donese. \u010cim svetac pogleda napisane grijehe, i\u0161\u010deznu\u0161e sva slova. Po tom su i on i grje\u0161nik upoznali, da su grijesi opro\u0161teni.<\/p>\n\n\n\n

Radi silnog svijeta propovijedao jednom sv. Anto pod vedrim nebom<\/a>, kad se u \u010das pojave crni oblaci uz grmljavinu i gromove<\/a>. Slu\u0161atelji su gledali kako da izmaknu oluji, a svetac ih sve zaustavi i re\u010de im, neka se ni\u0161ta ne boje, jer oni ne\u0107e pokisnuti. I doista cijela okolina bi natopljena jakom ki\u0161om<\/a>, a na slu\u0161atelje ne padne ni kap.<\/p>\n\n\n\n

Propovijed ribama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako je bilo re\u010deno u doba sv. Ante haralo je manihejsko krivovjerje<\/a> pod raznim imenima, koje je ve\u0107 sv. Augustin sjajno pobijao. U toj nevolji podi\u017ee Bog<\/a> u Crkvi svojoj sv. Franju i sv. Dominika<\/a> i njihovim redovima jake stupove; oni su krivovjerce sna\u017eno pobijali u\u010deno\u0161\u0107u, propovijedanjem i molitvom. Tu se osobito isticao sv. Anto. Osobito je od toga krivovjerja bio zara\u017een grad Rimini<\/a>. Revni biskupi<\/a> ovoga grada molili su u pape revnih misionara. Kad je u tom poslu tamo prispio sv. Anto, poboja\u0161e se krivovjerci i nagovori\u0161e puk, neka ga ne slu\u0161aju. I doista kod propovijedi<\/a> sv. Ante nije bilo drugih do nekoliko \u017eena<\/a> i staraca. Uza sve to svom revno\u0161\u0107u je propovijedao na\u0161 svetac, tako te kad to za\u010du\u0161e odmetnici, odlu\u010de da ga pogube. \u010cuv\u0161i za to sv. Anto povu\u010de se u samo\u0107u, molio je i postio, ne bi li Bog<\/a> omek\u0161ao srce zavedenog puka<\/a>. Okrijepljen molitvom i postom ode na obalu, te vikne ribama iz sveg glasa: Do\u0111ite, nerazumne ribe, da \u010dujete rije\u010d<\/a> Gospodina, koji vas je stvorio, na sramotu ljudima, koji zatvaraju u\u0161i i srce glasu Bo\u017ejem i ostaju u bludnji. Mnogo se bilo sabralo i ljudi, \u0161to iz radoznalosti, \u0161to da se narugaju. A gle! Istom \u0161to je svetac progovorio, uzdrma se more<\/a> i silan broj riba<\/a> svake vrsti i veli\u010dine dopliva k obali i uzdi\u017ee po koji put glavu, poreda se mirno u polukrugu sve dalje i dalje, pa pozorno i mirno slu\u0161a\u0161e rije\u010d sv. Ante. Svijet je bio kao zapanjen i gledao, \u0161to \u0107e se sada zbiti. Na to prozbori svetac: Hvalite, ribe, Gospodina, slavite svoga stvoritelja, zahvaljujte mu, \u0161to vam je za stan dao neizmjernu vodu s mnogim zakloni\u0161tima protiv nepogoda, \u0161to vam je dao jasnu i prozirnu vodu, da vidite svoje putove<\/a> te izbjegnete neprijateljima<\/a> svojim. Taj Bog<\/a> blagoslovio vas je kod stvorenja i pripravio vam izobilja hrane, nadario vas plodono\u0161\u0107u za umno\u017eavanje va\u0161ega potomstva. Hvalite Bogu nad tolikim izvrsnostima i slobodi, koju vam je poklonio. Vas je stvoritelj od svakog gospodstva \u017eivih, u op\u0107em potopu vas je uzdr\u017eao na \u017eivotu. Va\u0161om pomo\u0107u je Bog svome proroku Joni dao trodnevni boravak i iscijelio slijepoga Tobiju. Vi ste dale Gospodinu porez za njega i njegove u\u010denike. Vi ste hrana pokornicima, koji se uzdr\u017eavaju od mesa. Va\u0161eg mesa htjede Gospodin jesti, da tako neoborivo doka\u017ee istinitost svoje ljudske naravi i svoga uskrsnu\u0107a. Da, sam je Gospodin hodao po va\u0161oj vodi povrh va\u0161ih glava<\/a>; on je od ribara<\/a> u\u010dinio svoje apostole i ribare ljudi; s toga vas je toliko ugnao u njihove mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

\u010cudoviti putovi sv. Ante<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cesto puta, pojavio se, sv. Anto na dalekim mjestima tako, da nije ostavio mjesta, na kojem je bio. Mnoge su osobe izjavile, da im je se svetac u snu pojavio i opomenuo ih, neka ispovijede<\/a> grijehe, za koje je samo Bog znao. Jednom je propovijedao u glavnoj crkvi u Montpelieru i sjeto se, da nije nikoga bio odredio mjesto sebe kod bra\u0107e, da pjeva sve\u010dani gradual. \u017dalostan radi toga nasloni se glavom na propovjedaonicu i u isti \u010das bio je me\u0111u bra\u0107om svojom i pjevao. Tako je Bog<\/a> na sv. Anti obnovio \u010dudo \u0161to se zbilo i sa sv. Ambrozijem<\/a>. O ovom svecu pripovijeda se, da je jednom kod mise na oltaru<\/a> u Milanu<\/a> kao usnuo i u isto doba bio kod sprovoda sv. Martina<\/a> u Tursu.<\/p>\n\n\n\n

Dok je sv. Anto bio u Padovi, okrivi\u0161e njegova oca Martina radi umorstva, te bi on s cijelom obitelji<\/a> odveden u tamnicu i stavljen pred sud<\/a>, a to s toga, jer se u njegovu vrtu na\u0161lo jedno mrtvo tijelo<\/a>, koje su razbojnici tamo bacili. Svetac po objavi Bo\u017ejoj saznade za pogibelj, u kojoj mu se otac nalazio, te zamoli glavare svoje, da ga puste iz samostana, a an\u0111eo<\/a> ga odnese u Lisabon<\/a>. Odmah sutradan ode pred suca i zamoli ga, neka mu oca oslobode, jer nije nipo\u0161to kriv za umorstvo. Kad ga sudac<\/a> ne htjede poslu\u0161ati, zatra\u017ei lje\u0161inu ubijenoga. Sluga Bo\u017eji zapovjedi mrtvome u ime Isusa<\/a>, neka ustane i pred svima ka\u017ee, da nije njegovoj smrti kriv ni otac ni itko iz obitelji o\u010deve. Tada mrtvac ustade i izjavi, da Martin i njegova dru\u017eina nije ni u \u010demu skrivila njegovoj smrti. Iza ovih rije\u010di mrtvac opet usne. Tako je sv. Anto povratio dobar glas ocu i obitelji. Na to je sv. Anto ostao jedan dan u Lisabonu i onda ga u no\u0107i an\u0111eo opet odnese u Padovu.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jednom je na\u0161 svetac ovako \u010dudno putovao u Lisabon<\/a> poradi svoga oca. Kako je ovaj bio po\u0161tenjak, vjerovao je svijetu<\/a> i kroz vi\u0161e godina<\/a> upravljaju\u0107i kraljevskim<\/a> novcem nije tra\u017eio svake namire. S toga bi protiv njega podignuta istraga<\/a>. Budu\u0107i da nije mogao o svemu polo\u017eiti to\u010dnih ra\u010duna, bio je u pogibelji, da plati silne svote. Svetac je i ovo saznao po objavljenju Bo\u017ejem i opet je po an\u0111elu preko no\u0107i<\/a> oti\u0161ao u Lisabon te kazao, kuda je sve rabio kraljevski novac otac njegov tako to\u010dno jasno, te je ovaj bio rije\u0161en optu\u017ebe. Svetac se opet vrati u istim na\u010dinom u svoj samostan<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Sv. Anto s malim Isusom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Svoju snagu pri obra\u0107anju grje\u0161nika crpio je sv. Anto od Boga<\/a> izvanrednim na\u010dinom. Jednoga dana propovijeda\u0161e u Camposampieru. Onda ga k sebi pozove jedan gra\u0111anin i dade mu sobicu na sami, da mo\u017ee mirno razmatrati i znano\u0161\u0107u se baviti. Svetac je svu no\u0107 probdio u molitvi. Kad je taj gra\u0111anin obilazio ku\u0107u, da razvidi, da li je sve u redu, pogleda iz radoznalosti u sobicu sv. Ante kroz prozor<\/a> i vidje ga, kako u rukama dr\u017ei i grli krasno djete\u0161ce. Tu pojavu ne moga\u0161e gra\u0111anin sebi objasniti. Djete\u0161ce se javi sv. Anti i re\u010de, da je Isus. Iza molitve opazi sv. Anto onog gra\u0111anina i zabrani mu govoriti o tome, \u0161to je vidio i \u010duo, dokle god on \u017eivi. Taj dobri gra\u0111anin odr\u017ea svoju rije\u010d i istom iza smrti sve\u010deve razglasi to vi\u0111enje maloga Isusa, kako se sad obi\u010dno i slika sv. Antun.<\/p>\n\n\n\n

Proricanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao gvardijan u samostanu u Puyu<\/a> susretne sv. Anto nekog bilje\u017enika<\/a>, poznata kao raskala\u0161enog grje\u0161nika. Sv. Anto skine kapicu pred njim i pokloni mu se s velikim po\u0161tovanjem. Bilje\u017enik misle\u0107i, da mu se svetac ruga, zaprijeti mu se ma\u010dem radi uvrede. Svetac odvrati, da mu nije ni na kraj pameti bilo, da ga naru\u017ei, nego da ga iskreno po\u0161tiva, jer \u0107e on jednom biti mu\u010denik<\/a> za vjeru Isusovu<\/a>; ujedno ga zamoli, ne bi li se i njega sjetio u svojim mukama. Bilje\u017enik se hladno osmjehnu, ali uskoro se ispuni proro\u010danstvo sv. Anto. Jedan biskup<\/a> zaputi se u Palestinu<\/a>, da propovijeda saracenima, a onaj bilje\u017enik u pratnji biskupa tako se odu\u0161evi u revnosti, da je i sam po\u010deo propovijedati na\u0161u sv. vjeru. Radi toga raspale se tvrdoglavi saraceni, uhvate ga i tri dana grozno mu\u010di\u0161e, dok u mukama ne svr\u0161i \u017eivot. Na samrti ispripovjedi \u0161to mu je sv. Anto prorekao i izjavi, da ga moraju dr\u017eati za velikog proroka.<\/p>\n\n\n\n

Jednom zamole sv. Antu da re\u010de nadgrobno slovo na sprovodu<\/a> nekog lihvara<\/a>, koji je krivi\u010dnim na\u010dinom bio stekao silno bogatstvo. Svoj govor otpo\u010de rije\u010dima iz sv. Evan\u0111elja; Gdje je va\u0161e blago tamo \u0107e biti i va\u0161e srce<\/a>. Na koncu govora re\u010de pokojnikovoj rodbini, neka otvore sanduke pokojnika i tamo \u0107e na\u0107i njegovo srce. I doista oti\u0161av\u0161i ku\u0107i i otvoriv\u0161i sanduke na\u0111u me\u0111u novcima jo\u0161 vru\u0107e srce pokojnog lihvara.<\/p>\n\n\n\n

Strah ne\u010distih duhova<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jednoga dana propovijeda\u0161e sv. Anto u Puy-u. Za propovijedi pristupi sotona<\/a> u liku glasono\u0161e k jednoj gospo\u0111i i re\u010de joj, neka odmah ode s propovijedi, jer da su joj sina du\u0161mani napali i ubili. Ali svetac odmah opazi varku sotone, dovikne gospo\u0111i, neka se ne uznemiruje, jer joj je sin<\/a> potpuno zdrav i taj glasono\u0161a da je ne\u010disti duh<\/a>. Tako je i bilo, ter ovaj i\u0161\u010dezne kao dim<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kako je na\u0161 izvanredni ugodnik Bo\u017eji svakom rije\u010di neumorno kr\u0161io vlast ne\u010distoga duha na zemlji<\/a>, upotrijebio je ne\u010disti duh svako sredstvo, da sv. Antu uni\u0161ti. Jednom ga prihvati za vrat<\/a> i htjede ga udaviti. Ali svetac ga otjera rije\u010dima pjesme bl. Gospi. O slavna djevice, uzvi\u0161ena na sve zvijezde<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Drugi put slomi sotona propovjedaonicu, na kojoj je govorio sv. Anto. Tim je mislio utjerati strah<\/a> i sveca i slu\u0161atelje te prekinuti propovijed<\/a>. Ali svecu, koga su an\u0111eli \u0161titili, ni\u0161ta se ne dogodi i puk, koga je on ve\u0107 prije sjetio na sotoninu zlobu, ostade posve miran. Narod donese drugi stol<\/a> za propovijed, a sv. Anto nastavi odu\u0161evljeno rije\u010d Bo\u017eju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovanje<\/p>\n\n\n\n

Sv. Anto za\u0161titnik je franjeva\u010dkog reda<\/a>, \u010detiriju biskupija<\/a> (Padova, Lisabon, Paderborn i Hildesheim), Portugala<\/a>, Tivta<\/a>, zaljubljenih, bra\u010dnih drugova, \u017eena<\/a>, djece<\/a>, putnika, potla\u010denih i siromaha<\/a>. U narodu se smatra pomo\u0107nikom kod neplodnosti<\/a> i poro\u0111aja<\/a> te za\u0161titnikom od demona<\/a>, groznice<\/a>, kuge<\/a>, brodoloma, rata<\/a>, vodene bolesti (hidropsije, od koje je i sam bolovao) i o\u010dnih bolesti. Zabilje\u017eeno je da su udava\u010de preporu\u010divale sv. Anti u izboru mu\u017ea,[5]<\/a><\/sup> ali i majke koja su se preporu\u010divale sv. Anti za dovoljno mlijeka za uspje\u0161no dojenje. Sveta\u010dke oznake su mu ljiljan<\/a>, procvjetali kri\u017e<\/a>, riba<\/a>, knjiga<\/a> i plamen, a od renesanse<\/a> se prikazuje s djetetom Isusom<\/a> u naru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u zabilje\u017eenim legendama<\/a>, isti\u010de se i nekoliko izvorno hrvatskih, poput legende o spa\u0161avanju \u0161esterih k\u0107eri (pripovijedane u Ostrovici kod Poljica<\/a>), legende sa ste\u0107ka<\/a> sv. Ante u Pidri\u0161u (planini<\/a> kod Uskoplja<\/a>, uz koju se ve\u017ee obi\u010daj bosonogog hodo\u010da\u0161\u0107enja<\/a> vjernika Gornje Rame i Uskoplja), legenda o slijepcu<\/a> koji je na Antin zagovor ozdravio, no, prekr\u0161iv\u0161i zavjet ponovno oslijepio (iz Podbablja<\/a>) i dr.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatija pobo\u017enost jest tzv. \u00bbTrinaest utoraka sv. Anti\u00ab, koja se sastoji od posta<\/a> (\u00bb\u017ee\u017einjanje\u00ab), molitve<\/a> devetnice, nerijetko krunicom sv. Ante<\/a> uz obila\u017eenje oko oltara<\/a> ili sve\u010deva kipa<\/a> na koljenima<\/a> i bogoslu\u017eja<\/a> trinaest utoraka zaredom prije sv. Ante. (Preuzeto iz wikipedia)<\/p>\n\n\n\n

Sv. Anto se na poseban na\u010din u Bosni slavi u \u017eupi Dobreti\u0107i, Bugojno, Busova\u010da, na Bistriku-Sarajevo; Pidri\u0161-Uskoplje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rani \u017eivot Anto Padovanski rodio se 1195. godine u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Fernando Martins de Bulh\u00f5es ili Fernando Martim de Bulh\u00f5es e Taveira Azevedo (ovisno o izvorima). Ostaviv\u0161i svijet i stupiv\u0161i u red sv. Franje, dobio je ime Antun, a jer je umro u talijanskom gradu Padovi i tu po\u010divaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski. U rodnom Portugalu je \u0161tovan kao Santo<\/p>","protected":false},"author":2450,"featured_media":20508,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-20501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bezkategorije"],"yoast_head":"\nSV. ANTO PADOVANSKI - Zupa Dobretici<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/sv-anto-padovanski\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"SV. ANTO PADOVANSKI - Zupa Dobretici\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Rani \u017eivot Anto Padovanski rodio se 1195. godine u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Fernando Martins de Bulh\u00f5es ili Fernando Martim de Bulh\u00f5es e Taveira Azevedo (ovisno o izvorima). Ostaviv\u0161i svijet i stupiv\u0161i u red sv. Franje, dobio je ime Antun, a jer je umro u talijanskom gradu Padovi i tu po\u010divaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski. U rodnom Portugalu je \u0161tovan kao Santo\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/sv-anto-padovanski\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Zupa Dobretici\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/zupadobretici\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-06-04T21:33:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-06-04T22:02:51+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"591\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"954\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"\u017dupa Dobreti\u0107i\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\u017dupa Dobreti\u0107i\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/\"},\"author\":{\"name\":\"\u017dupa Dobreti\u0107i\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/person\/cad3e9b8707369b708dca610cc9c02f6\"},\"headline\":\"SV. ANTO PADOVANSKI\",\"datePublished\":\"2024-06-04T21:33:14+00:00\",\"dateModified\":\"2024-06-04T22:02:51+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/\"},\"wordCount\":3998,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg\",\"articleSection\":[\"Bez kategorije\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/\",\"url\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/\",\"name\":\"SV. ANTO PADOVANSKI - Zupa Dobretici\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg\",\"datePublished\":\"2024-06-04T21:33:14+00:00\",\"dateModified\":\"2024-06-04T22:02:51+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg\",\"width\":591,\"height\":954},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"SV. ANTO PADOVANSKI\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#website\",\"url\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/\",\"name\":\"Zupa Dobretici\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#organization\",\"name\":\"Zupa Dobretici\",\"url\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/textCrni.svg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/textCrni.svg\",\"width\":155,\"height\":51,\"caption\":\"Zupa Dobretici\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/zupadobretici\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/person\/cad3e9b8707369b708dca610cc9c02f6\",\"name\":\"\u017dupa Dobreti\u0107i\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/dd172048efc34fcd3986f45a32720ea94daecce4ca52bd5ce8b569136f494ee5?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/dd172048efc34fcd3986f45a32720ea94daecce4ca52bd5ce8b569136f494ee5?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"\u017dupa Dobreti\u0107i\"},\"url\":\"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/author\/zupadobretici\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"SV. ANTO PADOVANSKI - Zupa Dobretici","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/sv-anto-padovanski\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"SV. ANTO PADOVANSKI - Zupa Dobretici","og_description":"Rani \u017eivot Anto Padovanski rodio se 1195. godine u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Fernando Martins de Bulh\u00f5es ili Fernando Martim de Bulh\u00f5es e Taveira Azevedo (ovisno o izvorima). Ostaviv\u0161i svijet i stupiv\u0161i u red sv. Franje, dobio je ime Antun, a jer je umro u talijanskom gradu Padovi i tu po\u010divaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski. U rodnom Portugalu je \u0161tovan kao Santo","og_url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/sv-anto-padovanski\/","og_site_name":"Zupa Dobretici","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/zupadobretici\/","article_published_time":"2024-06-04T21:33:14+00:00","article_modified_time":"2024-06-04T22:02:51+00:00","og_image":[{"width":591,"height":954,"url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"\u017dupa Dobreti\u0107i","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"\u017dupa Dobreti\u0107i","Est. reading time":"19 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/"},"author":{"name":"\u017dupa Dobreti\u0107i","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/person\/cad3e9b8707369b708dca610cc9c02f6"},"headline":"SV. ANTO PADOVANSKI","datePublished":"2024-06-04T21:33:14+00:00","dateModified":"2024-06-04T22:02:51+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/"},"wordCount":3998,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg","articleSection":["Bez kategorije"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/","url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/","name":"SV. ANTO PADOVANSKI - Zupa Dobretici","isPartOf":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg","datePublished":"2024-06-04T21:33:14+00:00","dateModified":"2024-06-04T22:02:51+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#primaryimage","url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg","contentUrl":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sv.-Anto-Padovanski.jpg","width":591,"height":954},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/sv-anto-padovanski\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/zupadobretici.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"SV. ANTO PADOVANSKI"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#website","url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/","name":"Zupa Dobretici","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/zupadobretici.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#organization","name":"Zupa Dobretici","url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/textCrni.svg","contentUrl":"https:\/\/zupadobretici.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/textCrni.svg","width":155,"height":51,"caption":"Zupa Dobretici"},"image":{"@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/zupadobretici\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/person\/cad3e9b8707369b708dca610cc9c02f6","name":"\u017dupa Dobreti\u0107i","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/zupadobretici.ba\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/dd172048efc34fcd3986f45a32720ea94daecce4ca52bd5ce8b569136f494ee5?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/dd172048efc34fcd3986f45a32720ea94daecce4ca52bd5ce8b569136f494ee5?s=96&d=mm&r=g","caption":"\u017dupa Dobreti\u0107i"},"url":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/author\/zupadobretici\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2450"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20501"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20510,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20501\/revisions\/20510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupadobretici.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}