Veliki četvrtak: Obredi i sveta misa u 17 sati u župnoj crkvi.

Veliki petak: Obredi u 17 sati u župnoj crkvi.

Velika subota: Obredi i sveta misa u 20 sati u župnoj crkvi.

Uskrs: svete mise u 11 sati župna crkva; 15 sati Milaševci.

Velika subota blagoslov jela:

8:30 Melina

10:00 Orašac

11:30 Milaševci

20:00 Dobretići iza svetih obreda i mise.

Veliki četvrtak označava posljednji dan Korizme, a na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota). Navečer se u svakoj župi slavi misa Gospodnje večere. Prije mise se isprazni tabernakul (svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije). Pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do Vazmenog bdijenja kada se opet svečano zapjeva Slava. Nakon homilije može se izvršiti obred pranja nogu, gdje svećenik odabranoj dvanaestorici pere noge kao spomen na Isusovo pranje nogu svojim apostolima na Posljednjoj večeri. Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar. Te se kratko ostane u tišini klanjati se Presvetome.

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt. Zato se na taj dan u Crkvi oduvijek postilo, pa je i sada propisan obavezan post i nemrs. Na Veliki petak nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikoga petka. Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva. Umjesto obične molitve vjernika, čita se točno propisana sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe. Slijedi ljubljenje križa. Donosi se drveni križ, koji se u tri stupnja razotkriva. Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi. Zatim slijedi pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon pričesti svi se u tišini raziđu ili se može ostati klanjati pred Božjim grobom.

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Vazmeno bdijenje započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja, te s njom ulazi u crkvu. Nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć… Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje. Ponovno počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.

Takva bogata liturgija želi pokazati značenje Kristova vazmenog otajstva (tj. muke, smrti i uskrsnuća), po kojem smo mi otkupljeni.